APWR posjetio Visoko Naša mala ekipa je ponovno, po ko zna koji put boravila u Visokom. Nakon sastanka i kafice u Hamer kafiću, koje se nalazi tik do osinjeg gnijeza osmanagićevih stručnjaka, i ismijavanja nepismenosti vlasnika objekta,(objekat sestvarno zove Hamer. Ne hummer or hammer). Zaputili smo se put Plješevice.
Kako naći Plješevicu. Krenete putem ka Kiseljaku. Odmah nakon gradskog groblja nekih 100-ak metara dalje, prvo skretanje ulijevo (ne politički :) odvaja se put za selo Zbilje. Tu skrenete i vozite polagano (Billy rekoh polagano!). Naime cesta je u užasnom stanju. Sa vaše
desne strane je brdo Krstac, koje nije ni nalik na piramidu, ali eto ipak je Semke i njega upisao u ovaj magični peterac sa kormilarom. Nakon što pređete most preko Fojnice i prije uspona na Zbilje vidjet će te ogromnu količinu smeća sa lijeve strane puta. Pomislite: Odlično, za ovo ćemo dobiti 150 bodova u takmičenju za naj-turističko mjesto. Kada krenete dalje uz brdo, morate paziti jer radnici JKP Visočica izvode radove na vodovodnoj mreži Zbilja. Nekih 200-ak metara laganog uspona i već dolazite do prvih livada, dvorišta pretvorenih u "velelepna i raskošna" parkirališta.
Naša preporuka: Ne zaustavljajte se odmah tu, jer do prvih sondi ima dosta pješaćenja. Najbolje je proći još visočije i ući u samo naselje (iako je teško pronaći najbolji orjentir je džamija i onda nakon džamije možete komtno ostaviti vozilo na prvom parkingu. Neki od domaćina nude parking sa besplatnom kafom i odmorom nakon obilaska, neki prodaju suvenire, neki pak nude osvježenje u sklepanim ljetnim baštama. Izbor je vaš. Nakon što ste parkirali automobil, ljubazne domaćine pitate za pravac kretanja. Svesrdno će vam objasniti sve o sondama, gdje se nalaze. Šta na kojoj možete vidjeti uz obaveznu preporku da se usput osvježite kod ovoga ili onoga, već zavisno od toga ko koga ima usputno sa baštom ili odmorištem. Zavisno od toga gdje ste parkirali obilazak počinjete sa lijeve ili desne strane Plješevice ili pak sa centralnog dijela podnožja brda. Na lijevoj strani se nalazi čuvena
sonda 1. koju su otkrili dugogodišnji arheolozi, pardon, djeca. To je ona sonda na kojoj se Sem najviše voli slikati. No oni detaljne slike sa ove sonde ne pokazuju.
Na ovoj slici se vidi da su pariliri ipak bili loši graditelju skloni fušeraju.. Put vodi dalje uzbrdo. Nedaleko odatle sa lijeve strane u jarku se nalazi onaj čuveni zidić za koji je onaj talijan sa nevidljivog univerziteta tvrdio da se radi o ulazu u piramidu. Kako je Goran dao objašnjenje da se ne radi o piramidama nego o rezervoarima za vodu, ne spominje se više ulaz u piramidu. Da se stvarno radi u rezervoarima za vodu, mogli smo
se uvjeriti jer smo na dnu rupe vidjeli lokvu , te smo stručno zaključili da je ovo vjerovatno ćesma. Nismo htjeli ulaziti u sukobe sa fizikom i hidromehanikom, jer će se tim pozabaviti stručnjaci fondacije. Dalje slijede razne sonde na kojima se vide različite vrste ispucalih ploha. Jedinstveno za sve plohe je to da niti jedna nije ispucala na isti način. nismo otkrili niti jednu sondu na kojoj su se vidjele iste vrste ploha (opet ti fušeraji). Radnici na sondama obično sjede. No kad vide grupu ljudi kako prilaze ustaće i praviti se kao da su u velikom poslu. Tu će te moći čuti već pripremljene priče, koje zavise na kojoj se sondi nalazite. Jedni će govoriti kako je to što te ploče padaju pod kutom 5
0 da je to pavi i jedni dokaz da nije nastalo prirodnim putem kako tvrde neki "stručnjaci", drugi da jednaka širina dva reda ploča upravo opovrgava priče tamo nekih nazovi stručnjaka da je ovo moglo nastat prirodnim putem, treći će pak tvrdit... i tako u nedogled. Kad im postavite jedno konkretno pitanje, kao npr.ako su to gradili ljudi i ako su te ploče jednake širine, zašto su onda različite za svaku sondu ponaosob i da nema dvije iste vrste ploča ili pak kamo nestaju vertikalni dijelovi "stepenika", kopači su prvo zbunjeni, pa vas onda otjeraju uzopasku da postavljate "glupa" pitanja. Na kraju se nalazi največi adut, a to je sonda 8. Ništa čudno, osim što ova "staza" nageta u odnosu na horizontalu, nekih 10-15 stupnjeva. Kako bi Billy rekao, lansirna rampa za put na Pleyade.
Sa druge strane mnoštvo improviziranih bašti u kojima možete popiti sokove, kafu, pojesti čevape sumnjive kvalitete. Izgled bašte zavisi od mašte vlasnika. Nama je za oko zapala bašta koja bi, valjda tako zamišlja vlasnik, trebalo da pokaže kako su prailiri odmarali uz kahvu/kafu/kavu.
Šta na kraju reći. I dalje je vidan nedostatak profesionalizma. Radnici bubaju tupave izjave tipa: Ovdje moramo lagano udarati krampom da ne pštetimo pliče. Jako su se naljutili kad im je Stul rekla: A da probate malkice lakše udariti eksplozivom? Nije nam jasno kako "stručnjaci" odluče šta je dio piramide a šta je kamen, jer smo našli na gomile razbacanog
kamenja unaokolo koje neodoljivo podsječa na
kamenje iz onih ploča ali i na
Semketove artefakte.
Na kraju puta kada krenete nazad,
pogledajte ka Visočici i Čemorcu iz ovog kuta. Ako su ovo piramide onda su sva brda na Svijetu također piramide.
A onda smo se preselili na Visočicu. O tome kasnije...